“Republika Srpska u 2016. godini ostvarila je najveći rast BDP-a od 3,5 posto i po tome je ispred Slovenije, Hrvatske i Federacije BiH”, saopštila je premijerka RS-a Željka Cvijanović, u obraćanju poslanicima Narodne skupštine 13. septembra ove godine. Navela je i da RS bilježi pad nezaposlenosti, da je finansijski potpuno stabilan i redovno izvršava sve obaveze prema budžetskim korisnicima. No, ekonomista Zoran Pavlović kaže da rast BDP-a treba posmatrati u sklopu svih ekonomskih parametara i ukupne snage neke države ili regije, pa tako “u RS-u rast BDP-a kojim se hvali premijerka zapravo i ne doprinosi ukupnom povećanju životnog standarda građana”.
“Republika Srpska u 2016. godini ostvarila je najveći rast BDP-a od 3,5 posto i po tome je ispred Slovenije, Hrvatske i Federacije BiH”, saopštila je premijerka RS-a Željka Cvijanović, u obraćanju poslanicima Narodne skupštine 13. septembra ove godine. Navela je i da RS bilježi pad nezaposlenosti, da je finansijski potpuno stabilan i redovno izvršava sve obaveze prema budžetskim korisnicima.
No, ekonomista Zoran Pavlović kaže da rast BDP-a treba posmatrati u sklopu svih ekonomskih parametara i ukupne snage neke države ili regije, pa tako “u RS-u rast BDP-a kojim se hvali premijerka zapravo i ne doprinosi ukupnom povećanju životnog standarda građana”.
Komercijalni krediti
Istina, RS i dalje redovno isplaćuje plate i penzije i servisira dugovanja, no činjenica je i da budžetsku likvidnost održava konstantnim zaduživanjem na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala. Tako je i u utorak ministar finansija RS-a potpisao ugovor o novom dugoročnom kreditnom zaduženju Republike Srpske kod Komercijalne banke a.d. Beograd od 50 miliona KM. Sredstva će, pojasnio je, biti iskorištena za tekuće potrebe budžeta. Iako je zaduživanje kod komercijalnih banaka skupo, Pavlović ističe da će se taj trend nastaviti.
- Ide se u izbornu godinu, treba sačuvati socijalni mir, a o tome kako vraćati kredite, misliće se nakon izbora, zaključio je Pavović.
On kao i drugi ekonomski analitičari upozorava da bez pokretanja proizvodnje nema ni stvaranja novog dohotka, ali podaci za prošlu godinu pokazuju da strani investitori u širokom luku zaobilaze Republiku Srpsku. Iako je u 2016. godinu u BiH ušlo i više nego skromnih 536 miliona maraka, od tog iznosa 484 miliona odnose se na investicije u Federaciji BiH, a u RS je uloženo tek 50 miliona. Razlog toga, smatraju ekonomisti, dijelom leži i u činjenici da je Milorad Dodik, predsjednik RS-a, pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, ali i politička napetost u RS-u koja odbija investitore.
- Uz sve to, niko u RS-u ne radi ništa kako bi stvorio povoljniji ambijent i tako privukao investitore, podvukao je Pavlović.
Svakog građanina RS-a u ovom trenutku vlast je zadužila za 4.328 KM, a da bi realizovala najavljeno povećanje penzija od tri posto, upozorava Pavlović. Trend zaduženja će se nastaviti, a to okvirno znači još 30 miliona KM godišnje. Dodaje da “kada se ima u vidu za što se novac sve uzima, onda ga se može nabaviti i za ionako minorno povećanje penzija”.
Deset miliona kamate
Kritiku zaduživanja RS-a u bilo koje svrhe i to za 50 miiona KM uputili su i iz PDP-a.
- Na ovaj iznos kojim se hvali ministar Tegeltija, svi zajedno ćemo morati da iskeširamo još deset miliona maraka kamate i to samo zato što vlast nije bila sposobna da vodi RS. Tokom mandata imali su na raspolaganju, osim budžeta, milijarde maraka sa escrow računa i iz sredstava sukcesije. Umjesto da su izgradili fabrike i otvorili radna mjesta, sve su uludo potrošili i danas, kao zalog za kredit, stavljaju našu budućnost. Zato PDP pita i ministra i vlast gdje su završile narodne pare?, navodi se u saopštenju.